putujeuropo

Dobrodošli na moj blog

02.08.2009.

Sjaj u travi

Sjaj u travi

..sada, kada ništa na svijetu ne može vratiti dane prohujalog ljeta
naš sjaj u travi i blještavost svijeta, ne treba tugovati,
već tražiti snage u onom što je ostalo i s tim živjeti..

zaboravimo, ne radi nas, ne radi zaborava
zaboravimo da smo se voljeli, da smo se svadali i
da smo bili krivi..

..požurimo, s danima i danima sto će doći
požurimo sa shvaćanjima, sa svim što me odvaja od tebe..

jednom, ćeš se vratiti i ubrati cvjetove
koje smo zajedno mirisali, gazili
ali, tvoje ruke bit će prekratke, a noge premorene da se vratiš..bit će kasno

..možda ćemo se naći jedanput na malom vrhu života i neizrečene tajne
htjeti jedno drugome da kažemo, al' proći ćemo jedno kraj drugog kao stranci
jedan skrenuti pogled bit će sve što ćemo jedno drugome moći dati...

.zaboravit ću oči
i neću promatrati zvijezde koje me na tebe neobično podsjećaju..

..ne boj se, jednom ćes se zaljubiti
al' ljubit ćes zato što će te nešto na toj ženi podsjećati na mene..

..ne otkrivaj svoje srce ljudima jer u njima vlada kob i egoizam
život je borba - nastoj pobijediti
ali ako izgubiš-ne smiješ tugovati
cilj života je ljubav-a ona traži žrtve

..bio si moje veliko proljeće
uspomena koja će dugo živjeti u budućnosti
koje ću se sjećati...

..osjećat ću tugu jer sam tebe voljela
bit će to ironija tuge..

..nestat će sjaja u travi
nestat će veličanstvenosti svijeta
ostat će samo blijeda slika onoga što je prošlo....


William Wordsworth (1770-1850)
28.07.2009.

KRVAVA BAJKA

Krvava Bajka

Bilo je to u nekoj zemlji seljaka
na brdovitom balkanu,
umrla je mučeničkom smrću
četa đaka
u jednom danu.
 
Iste su godine
svi bili rođeni,
isti su im tekli školski dani,
na iste svečanosti
zajedno su vođeni,
od istih bolesti svi pelcovani,
i svi umrli u istom danu.
 
Bilo je to u nekoj zemlji seljaka
na brdovitom Balkanu,
umrla je mučeničkom smrću
četa đaka
u jednom danu.
 
A pedeset i pet minuta
pre smrtnog trena
sedela je u đačkoj klupi
četa malena
i iste zadatke teške
rešavala: koliko moze
putnik ako ide peske...
i tako redom.
Misli su im bile pune
istih brojki
i po sveskama u školskoj torbi
besmislenih ležalo bezbroj
petica i dvojki.
 
Pregršt istih snova
i istih tajni
rodoljubivih i ljubavnih
stiskalo se u dnu džepova.
I činilo se svakom
da ce dugo,
da ce vrlo dugo
trčati ispod svoda plava
dok sve zadatke na svetu
ne posvršava.
 
Bilo je to u nekoj zemlji seljaka
na brdovitom Balkanu,
umrla je mučeničkom smrću
četa đaka
u istom danu.
 
Dečaka redova celi
uzeli su se za ruke
i sa školskog zadnjeg časa
na streljanje posli mirno
kao da smrt nije nista.
Drugova redovi celi
istog casa se uzneli
do vecnog boravista


Autorica ove pjesme je Desanka Maksimović. Pjesma govori o stradalim u kragujevačkom masakru.

27.07.2009.

Poruke poslane preko crvenog križa....

00. "...Uzeh ovaj humanitarni papiric..."

01. "...Ne dolazi. Ozenio sam se..."

02. "...Ne brinite se nista za staru, umrla je prirodnom smrcu..."

03. "...Babo je otiso sa halikopterom..."

04. "...Eto, nemoj puno da se brines, zena ti je ugusena u konvoju..."

05. "...Mati samo place i strika... "

06. "...Uze malo papira da ti napisem svoju iskrenost prema tebi..."

07. "...Prvo da te pitam jesi'l naucio citati, ako nisi da ti ne pisem dalje..."

08. "...Sjecas li se onih dana kad smo se dijelili na crne i zute..."

09. "...Kako te sluzi konj i sta s'njim radis..."

10. "...Dajdza Atif je umro. Evo vam adresa pa mu se javite..."

11. "...Prekuhala sam kosu..." (Dala je mini-val)

12. "...I nemoj se nigdje udaljavati radi razmjene..." (poruka poslana zatvoreniku u Batkovicima)

13. "...To bi bilo sve. A sad imam nekih obaveza..." (poruka od zatvorenika u Batkovicima)

14. "...Pocela sam pricat' zivinicki jezik..."

15. "...sto i vama zelim u ovim teskim i ratnim slucajevima..."

16. "...Dom za nezaboravljenu djecu..."

17. "...Miralem nije bolov'o. Samo je rek'o: "Hamko, okrenu mi se mozak!"I to je bilo sve..."

18. "...Pisi mi molim te, da li ti je porasla frizura..."

19. "...Edo je porast'o k'o konj..."

20. "...Sad se nalazimo u srpsko-hrvatskoj kuci..."

21. "...Kadira je smrsala, ostala je samo futrola od nje..."

22. "...Sto se tice nene, stvarno je slaba. Jezik joj okraco, jedva se razumije sta prica..."

23. "...Toliko sam te pozelila da te ocima ne mogu nacrtat..."

24. "...Nemoj da me nosis u uspomenama k'o kamen u bubregu..."

25. "...Ne idem vise u skolu, idem samo u dzamiju i na igranke..."

26. "...Mamo, posalji vesova unutrasnjih..."

27. "...Izmedju mene i Damira je bilo nesto. (Metak)..."

28. "...ALAVIJU" ( I love you)

29. "...Ako slucajno nabave slikari filmove, za tebe cu sve uciniti..."

30. "...Stivena su osunetili..."

31. "...Svi klanjaju, samo je Huso ost'o prava komunjara..."

32. "...cuvaj svoj porodicni brak..."

33. "...Nemoj da ti se pamet mijenja prema meni..."

34. "...Isla sam kod zivcanog doktora..." (kod psihijatra)

35. "...Konvoji iz Hrvatske su progulili..."

36. "...Nafa nam se obliznula, rodila je Selima i Selmu..."

37. "...Babo, pozelio sam te k'o zemaljsku kuglu..."

38. "...Nadam se da ces ovo moci sam procitati jer sam pis'o skolskim slovima..."

39. "...Posalji iz Kladnja diplome od znanja..."

40. "...Neznam vise ni kako izgledas, sjecam se samo da si ostala iza mene mrsava k'o svraka..."

41. "...Dijete nam je pravo lijepo, isto umproforac..."

20.07.2009.

Malo vicOva



Došao Mujo kod Hase i vidi da Hasina djeca usred
zime trce gola po dvorištu.
Bolan, Haso, zašto su ti djeca gola po ovoj zimi?!
- Ostalo mi nekoliko sirupa od pretprošle godine, pa da se ne baci.

Dosao Zagor u Sarajevo, i trazi Bebu Selimovic... ide ulicom i svaku zenu pita, jesi l' ti Beba Selimovic??
I tako, nakon par stotina zena, stvarno naleti na Bebu i kaze ona:
- Jesam, sta hoces?
- Jel ti pjevas ono "zvjezda tjera mjeseca?
-Pjevam - kaze Beba
- Pa sta ti, majke ti, znaci ono, "Zagoru ga zatjera"????


Setaju Mojo i Haso ....
Haso: Jesi cuo Mujo da ce biti gradjanski rat u Bosni
Mujo:Jebe me se,ja zivim na selu.


Nakon jedne lude i strastvene noći upita on:
- "Draga, jesam li ti ja prvi?"
Ona ga pažljivije pogleda i kaže:
- "Pa i moguce! Odnekud si mi poznat."



Mujo odveo Fatu doktoru ... nakon pregleda povuce doktor muju u cosak hodnika i kaze
-Mujo fate ne izgleda dobro
-Znam doktore al dobro kuha i odgaja djecu


Ide hljeb ulicom i sretne dve kifle i kaže im: Zdravo omladino!


Kotrlja se glava od neke zene niz ulicu. Naidje jedan muskarac zaustavi je i viknu: "Kud ces zenska glavo!?"

Na intenzivnom odjelu sarajevske bolnice pacijenti su uvijek umirali u
istom krevetu i to svake nedjelje u 11 sati, a bez obzira na njihovo stanje.
Liječnici su postali vrlo zabrinuti jer nikako nisu mogli ustanoviti što je
uzrok umiranju pacijenata. Neki su liječnici čak pretpostavljali da se radi
o nekakvoj natprirodnoj pojavi.
Jedan dan su odlučili okupiti radnu grupu koja će konačno uspjeti
odgonetnuti što se događa.
Jednu su se nedjelju okupili oko kreveta
nekoliko minuta prije 11 sati i to zajedno sa sestrama i specijalistima iz
svih područja medicine. Neki od njih su uzeli drvena raspela, neki Bibliju,
a neki bijeli luk kako bi se zaštitili od zla.
Kad je sat konačno otkucao
11 odjednom se u sobi pojavila Rasmira Safić, čistačica koja radi
nedjeljne smjene, uđe u sobu, isključi sistem koji pacijenta održava u
životu i uključi usisavač
.

Sjede na baustelu francuz englez i Suljo. Sjede na gredi klatare nogicama na 30 metara visine i otvaraju dorucak.
Otvori francuz i pocne gundjat. Ona moja Zizi cijeli zivot za dortucak mi spremi samo jaja i majonezu. Pa bar smo mi francuzi narod cuven po dobroj klopi a ona vazda isto majoneza i jaja ako sutra spakuje isto za dorucak ja cu se bacit s ove grede meni je dosta vakog zivota.
Otvori englez svoj koferchich pogleda unutra i poce gundjat opet sendvich sa sunkom pa fakat ona moja Bety nezna nista drugo smislit pa ja cu se jarane francuzu heknut zajedno s tobom sutra ako dorucak bude isti ko danas.
Otvara Suljo i s gadjenjem vadi sendvic s marmeladom i pocne gundjat raja ako i meni sutra bude isto i ja cu se heknut sa skele.
Sutra kako koj otvori klopu skoci sa skele i nakon par dana sahrana. Stoje tri udovice francuskinja suze roni kaze ovim dvijema da sam znala kooliko mu znaci taj dorucak pa svaki dan bi mu nesto drugo pravila. Bety engleskinja isto suze roni i veli i ja bi nisam bas neka kuvarica al bi barem kupila nesto sto voli samo da mi je rekao. Fata stoji cudi se zbunjena neplace pitaju je ove dvije al Fato pa zar ti nisi tuzna. Fata odgovara. Jesam tuzna al sam i zbunjena. Suljo sam sebi pravi sendvich svako jutro.


Vraca se Mujo sa sluzbenog puta i u kuci zatice Sulju kako mu obraduje zenu. Tu se Mujo zaprepasti i poce da kuka: Pa bolan Suljo, kako mozes, pa zajedno smo odrasli, zajednu u skolu isli, u vojsku, zajedno se zaposlili, sagradili kuce jedan pored drugoga, djeca nam se zajedno igraju, u obdaniste smo ih zajedno upisali......pa pobogu Suljo, stani bar dok ti pricam!!!!

15.07.2009.

Poznati o Maršalu




Alija Sirotanović,rudar

 

Čekić i nakovanj

 

Moja  desna ruka je tridesetak godina držala lopatu: umije li ona malenom olovkom da napiše nešto o trideset i sedmom maju u slobodi. Velite da umije? Onda će napisati ovo: maj je za mene: Tito, sloboda, bratstvo i jedinstvo, mir, radnici, rudari, rad. Baš to i baš tim redom.

Dva posljednja maja bez Tita i trideset pet pređašnjih s njim bude u meni sjećanja na susrete s voljenim Maršalom. Jakako, i na razgovore, riječi koje je govorio meni i mojim komoratima. Ne jamčim da ću baš sve poredati po mjeri novine i namjestiti kako valja-ali ću vjerno pripomenuti šta mi je Stari kazao i što ja o tome mislim.

Veli on meni, biće četrdeset i devete u Beogradu. Bio sam tad narodni poslanik. Alija, treba uglja. Vidiš, zemlja porušena, kopaj, prebacuj norme. A on još kaže: doći će vrijeme kada će ugalj više trebati nego sada. Eto. došlo je to vrijeme. Ja, pravo da kažem, nisam vjerovao da će uglja više sada manjkati no ga je onda trebalo. Pa nam kaže i ovo: Alija, država je k’o dobar domaćin. Svega treba da ima i da se što manje od drugoga moli i da svi u njoj živimo k’o braća – jednaki i u ljubavi.....E, lakše je meni bilo razgovarati s Titom nego s nekim iz opštine. nekako lako i razumljivo sve ti kaže, a tebi od prve jasno. pa onda, opet jedne prilike kazuje; ići ću ja po svijetu da tražimo prijatelje; ne može dobar domaćin bez komšiluka i poznanstva. Ali, zvaćemo i mi svakoga u goste – ko nam dobro misli. I svega ćemo mi imati i steći. Gledam ga i mislim; da mi je poživiti da vidim sijalicu na svom plafonu. To bi ta ista četrdeset i deveta-ne prođoše ni dvije iza nje- planu žarulja i u mojim Trtorićima.

Sve što nam je Tito govorio, radio, stekao i nama ostavio sve je to stečeno radom. rad je za mene “legetimacija” kojom se sve dokazuje. Ja bih i u ličnu kartu pis’o ko je kakav radnik: nek’ se zna i nek’ piše. Evo, nema kafe. nema. Kafa ne može u Bosni roditi. Ali može kukuruz, pšenica, ima uglja, teku rijeke. Sij. žanji, kopaj, benti, pa prodaj što pretekne i eto para da se kava kupi. ne imadnemo li čumura, nećemo ni kafe srkati. I nek’ nećemo-pravo je.

Ali, nema uglja. Dobro, velike fabrike, potražnja. Ali-što nema. Dok god bude više ljudi s olovkom u rukama nego onih s lopatom u jamama-neće ga biti dovoljno. Ni njega, ni kafe. Nemam ja ništa protiv olovke: bio sam poslanik, znam da je i ona teška i da i ona “kopa” na svoj način....nego, puno ljudi sjedi za stolovima i više zarađuju nego radnici. To nije pravo: radnika treba nagraditi. Ako ima “oklen”. Ako baš nema, a neko dobar radnik: daj ga, barem, “pofali”, metni u novine, oduži mu se nekako, vole to ljudi. rad od nerada treba otkidati k’o krpelj od kože. nerad je kao zemljotres: sve poruši pred sobom. samo i kad se radi, valja dobro pomisliti kako. Evo, ljudi se opet vraćaju na zemlju. neka, to je dobro, jer pčela ne ide daleko od košnice. Ali gledaj šta se čini: naprave fabriku na njivi, na oranju, bogati. Ma, fabrika može i na kamenju “sjediti”, ali travka niče samo iz brazde.

I omladina treba da se više okrene radu...Dobra nam je omladina, hoće zapeti kad treba, vole zemlju, Tita: mladi su onakvi, kakvi smo mi. Što en valja kod njih, to su naši grijesi.

Tito nam je dosta toga ostavio, k’o najbolji domaćin svojoj djeci, sinovima. sačuvajmo ovo što imamo, ponešto ćemo i sami steći: dotećiće i našoj djeci. pa, vala i njihovom potomstvu. da ne računam dalje.

Eto, kad razmišljam o Prvom maju meni na pamet dolaze te i takve misli. Za mene je riječ maj. iako je nekako meka i umiljata, uvijek ličila na garavu stisnutu šaku. Baš kao što riječ rad liči na teški kovački malj. Ja sam uvijek mislio i mislim da to jedno s drugim ide kao – čekić i nakovanj, pod čijim udarcima se kuje i stiče sve što imamo i sve što nam treba.

Mišo Kovač, pjevač
Govore da je Tito bio diktator, a ja tvrdim da to nije istina. On nije bio diktator, nego su oni što su ga okruzivali od njega ucinili - Boga! Zvali su me osam puta da mu pjevam, ja sam se svaki put izvukao i nisam otišao tom našem drugu Bogu. Ne cinim zbog toga od sebe heroja niti zamjeram onima koji su mu pjevali. Svatko je radio ono što je htio. Ja sam vjerovao i vjerujem u pravog Boga, a u Boga koji se zvao Josip Broz nisam vjerovao. Ni u njegov komunizam. S tim da nikad necu kazati da sam bio proganjan, da su mi zabranjivali odlazak u crkvu, da nisam smio nositi kriz na lancicu oko vrata... Ni Tito ni njegova komunisticka vlast nisu me dirali, odlazio sam u crkvu kad sam htio, otkad znam za sebe, nosim kriz oko vrata... I nije mi falila ni dlaka s glave. Bio sam popularan od vrha Slovenije do dna Makedonije, da sad kazem kako sam zbog svog hrvatstva bio ugnjetavan, to bi bila laz...

 

 

 

 

Stipe Šuvar,  političar

Tito je bio jedini Hrvat južni Slaven koji je ušao u svjetsku povijest i u njoj ostao.
»Bio je najslavniji vođa antifašističkog ustanka u samome srcu Europe«, istaknuo je Šuvar, istaknuvši da su Titovi partizani bili pravi anđeli prema onome što su u Drugome svjetskome ratu činili ustaše, četnici i belogardejci koji danas partizane optužuju za zločine. Prema njegovim riječima, Titovo ime i djelo najviše dovode u pitanje njegovi narodi – Hrvati i Srbi, dok je njegovo ime u svjetskoj povijesti zauvijek upisano zlatnim slovima. »Zanimljivo je da se nekih navodnih velikana, a koji su umrli prije godinu dvije, nitko više ni ne sjeća. Mislim da to dovoljno govori o Titovoj veličini«

 

 

Jean Paul Sartr, filozof i književnik

Titova Jugoslavija je realizacija moje filozofije

 

 

Zdravko Čolić, pjevač

Četiri puta sam pjevao Titu i za doček Nove na Brijunima ga poljubio. Bio je karizmatičan i znao je s ljudima. A tko ga nije volio, imao je pasoš da ode.

CHARLES DE GAUL
Tito je borac koji je u prkos najtežim okolnostima iznio pobjedu. Tito je legendarni junak.


JEAN PAUL SARTRE, književnik i filozof, Pariz, 1961.
Neangažiranje znači aktivnu borbu protiv blokova. O tome je govorio predsjednik Tito. U tom pogledu njegov govor je od izvanrednog značaja. Bio sam sretan da vidim tako snažno formulirane zahtjeve za mir, za razoružanje, za ukidanje atomskih eksperimenata, za uklanjanje vojnih baza sa tuđih teritorija. Nije to ekvidistanca, nego zajednička volja koja pokreće u borbu za mir ili likvidaciju imperijalizma i kolonijalizma. Pitam se nisu li Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez očekivali upravo ovu inicijativu, ovu poruku da će početi razgovore.

OPEZ MATEOS, predsjednik Meksika 1965.
Meksiko poštuje borce, hrabre, mudre i vidovite ljude. Stoga Tito uživa poštovanje u Meksiku, on je drag Meksikancima. On sjedinjuje u sebi one divne vrline koje su posjedovali vođe u borbi za nezavisnost Meksika - vidovitost utemeljitelja Hidalge i Morelosa, hrabrost jednog Zapate, mudrost i odlučnost Franciska Madere, Ventusijana Karanze.


JEAN TUDA, predsjednik republikanskih boraca Francuske, 1969.
Moji unuci, gospodine Predsjedniče, smatraju da ste Vi simbol nade za generaciju mladih.

MARTIN LUTHER KING, borac za ljudska prava

Tito je danas, nema sumnje, državnik svijeta koji svojim snagama, umom i srcem, bez rezerve i sasvim iskreno, brani prava svih naroda da sami biraju svoj "vlastiti put" - oblik državnog upravljanja, društveno uređenje i nezavisnost u vanjskoj politici. I upravo zbog toga, možemo bez straha na prigovor o našoj pristranosti, tvrditi da je on podjednako borac za nezavisnost svih zemalja svijeta, a ne samo Jugoslavije. Sjetite se Titove borbe 1941, 1948, 1950, 1960... Branio je pravo na slobodu drugih dovodeći sebe i Jugoslaviju, ponekad, u težak položaj.

WILLY BRANT, kancelar SR Njemačke 1973.
Za jugoslavenski narod je dar sudbine što je u godinama najvećih opasnosti imao takvog vođu. Ja predsjednika Tita vidim kao jednu od najmarkantijih ličnosti našeg vremena. Ja cijenim Titovu smjelost i njegovu državničku mudrost.


13.07.2009.

Krčmarska Moskva

Sinoć su me pijanog
gazili po krčmi
noćas su me mnoge
ljubile u tami
čekala si dragog, svog pijanog druga
tek za malo radosti
mnogo je tuga


Željela si često da
se nosim k vragu
da me pokraj puta cigani ukradu
a onda su mi nož
zaboli u srce
noćas su me mrtvog
našli usred krčme


Draga, ne vjeruješ
da su mene ljubile po krčmi
boli, još te boli
voliš, još me voliš, draga


Draga, ne vjeruješ da su mene
gazili po krčmi
boli, još me boli
volim, još te volim, draga


Gotova je priča,
sve ljubavi su prošle
ostala si ti
da se napiješ za mene
ostala si ti  koj
nikad proći neće
a šta ako mi druga
na grob donese cvijeće?


Draga, ne vjeruješ
da su mene ljubile po krčmi
boli, još te boli
voliš, još me voliš draga


Draga, ne vjeruješ da su mene
gazili po krčmi
boli, još me boli
volim, još te volim, draga...


Jedna od mojih omiljenih pjesama.


<< 08/2009 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
3031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
2554

Powered by Blogger.ba